Doktorski studiji izvode se na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek od 2002. godine.  Ovlaštenje za provedbu stjecanja doktorata znanosti za znanstveno područje Tehničke znanosti, znanstveno polje Elektrotehnika odobrio je Senat Sveučilišta donosi 28. siječnja 2002. godine. Poslijediplomski doktorski sveučilišni studij Elektrotehnika u potpunosti usklađen s Bolonjskom deklaracijom izvodi se na Elektrotehničkom fakultetu od akademske 2006./2007. godine. Poslijediplomski sveučilišni studij Elektrotehnika izmijenjen je i dopunjen modulom Računarstvo 2017. godine te je promijenjen i naziv studija u Doktorski studij elektrotehnike i računarstva. Doktorski studij elektrotehnike i računarstva izvodit će se sa modulima Elektroenergetika, Komunikacije i informatika te Računarstvo od akademske 2018./2019. godine.

Završetkom Doktorskog studija elektrotehnike i računarstva, modula Elektroenergetika ili modula Komunikacije i informatika studenti stječu akademski naziv Doktor znanosti, znanstveno područje tehničke znanosti, znanstveno polje elektrotehnika , s naznakom smjera - kratica Dr. sc.  

Završetkom Doktorskog  studija elektrotehnike i računarstva, modula Računarstvo studenti stječu akademski naziv Doktor znanosti, znanstveno područje tehničke znanosti, znanstveno polje računarstvo, s naznakom smjera - kratica Dr. sc.

Studij obrazuje znanstvenike i istraživače osposobljene za provođenje znanstveno-istraživačkih projekata, razvoj i primjenu novih tehnologija te za obrazovanje stručnog i znanstvenog kadra.
 

Popis mentora 2024

Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti

1. prof. dr. sc. Robert Cupec, predsjednik
2. prof. dr. sc. Snježana Rimac-Drlje, član
3. prof. dr. sc. Goran Martinović, član
4. prof. dr. sc. Damir Šljivac, član
5. prof. dr. sc. Drago Žagar, član
6. prof. dr. sc. Irena Galić, član
7. prof. dr. sc. Zvonimir Klaić. član
8. prof. dr. sc. Denis Pelin, član
9. izv. prof. dr. sc. Ratko Grbić, član 

Uvjeti i kriteriji upisa

Doktorskog studij elektrotehnike i računarstva mogu upisati pristupnici koji su stekli naziv:

• magistar inženjer elektrotehnike;
• magistar inženjer računarstva;
• magistar inženjer automobilskog računarstva i komunikacija;
• magistri srodnih polja tehničkih i prirodnih znanosti;
• pristupnici koji su završili dodiplomski sveučilišni studij računarstva ili elektrotehnike na nekom od hrvatskih visokih učilišta po studijskom sustavu prije 2005.;
• pristupnici sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem elektrotehnike ili računarstva na stranim sveučilištima, nakon postupka priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija;

Uvjet za upis je prosjek ocjena preddiplomskog i diplomskog, odnosno dodiplomskog studija 3,8 i više. Na prijedlog Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti, Fakultetsko vijeće može odobriti upis pristupnika s prosjekom ocjena ispod 3,8, ali ne manje od 3,0, na temelju objavljenih radova te ostalih znanstvenih i stručnih postignuća u zadnjih pet godina prije objavljivanja natječaja. 

Za sve pristupnike nužno je poznavanje jednog svjetskog jezika, te je potreban dokaz o poznavanju istog.

Rang lista pristupnika određuje se na temelju prosjeka ocjena preddiplomskog i diplomskog, odnosno dodiplomskog studija ili magisterija znanosti, objavljenih znanstvenih i stručnih radova te ostalih znanstvenih i stručnih postignuća u zadnjih pet godina prije objavljivanja natječaja za upis na doktorskog studij. Razgovor s pristupnicima na natječaj obvezni je dio natječajnog postupka.

Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti pravi odabir polaznika uzimajući u obzir sve relevantne podatke (uključujući i preporuke nastavnika), a Fakultetsko vijeće na prijedlog Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti donosi odluku o upisu.

Postupak upisa

Upis na doktorski studij provodi se temeljem javnog natječaja koji raspisuje Fakultetsko vijeće. Javni natječaj za upis na doktorski studij raspisuje se najmanje šest mjeseci prije početka nastave na doktorskom studiju i objavljuje se u dnevnom tisku i na internetskoj stranici FERIT-a:

Objave - Upisi i studiji

Struktura studija

Doktorski studij elektrotehnike i računarstva organizira se u trajanju 6 semestara na kojima su studenti dužni steći 180 ECTS bodova. Studenti mogu studirati u punom radnom vremenu ili u dijelu radnog vremena. U slučaju studiranja u dijelu radnog vremena studenti obveze iz dva semestra mogu odraditi unutar dvije akademske godine.

Doktorski studij u punom radnom vremenu u pravilu traje tri godine, a iz opravdanih razloga može se produžiti do pet godina na temelju odluke Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti.

Doktorski studij s dijelom radnog vremena traje najviše do pet godina, a iz opravdanih razloga može se produžiti do sedam godina na temelju odluke Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti.

Minimum ECTS bodova po aktivnosti

ECTS	Aktivnost
54	Polaganje ispita i sudjelovanje na seminarima
70	Objavljivanje znanstvenih radova iz područja teme doktorske disertacije
10	Položeni kvalifikacijski ispit
18	Odobrena tema doktorske disertacije

Dodatni ECTS bodovi

ECTS	Aktivnost
10	Sudjelovanje na znanstveno-istraživačkom projektu
18	Boravak na inozemnoj znanstvenoj ustanovi

 

Program

Doktorski studij na smjeru Elektroenergetika proširuje i produbljuje znanja magistara elektrotehnike vezana za proizvodnju, prijenos, razdiobu, korištenje i gospodarenje električnom energijom. Studij osigurava iscrpno izučavanje fizikalnih procesa i teorijskih podloga vezanih uz navedenu problematiku, kao i znanstvenih metoda za planiranje razvoja, izgradnje, vođenja i održavanja elektroenergetskog sustava.

Doktorski  studij na smjeru Komunikacije i informatika, proširuje i produbljuje znanja iz: teorije informacija, informacijskih mreža, algoritama upravljanja, programiranja i procesiranja u mrežama, analize i primjene modulacijskih postupaka, modernih arhitektura radio-komunikacijskih sustava, kao i teoriju, metode analize, sinteze i zasnivanja računalnih sustava ugrađenih u svim područjima ljudskog djelovanja, ali i raspodijeljenih i ekspertnih sustava, te programskih rješenja sustavske i primjenske programske podrške. Studenti stječu teorijske podloge i poznavanje znanstvenih metoda  iz područja analize, optimizacije, planiranja i projektiranja: komunikacijskih i informacijskih sustava, radiokomunikacijskih sustava, multimedijskih sustava, sustava procesnog upravljanja, inteligentnih i širokopojasnih digitalnih mreža integriranih usluga, te modernih računalnih arhitektura i njihove programske podrške.

Doktorski  studij na modulu Računarstvo proširuje i produbljuje znanja iz algoritamskog pristupa rješavanju problema, aktualnih pristupa programskog inženjerstva, metode analize, sinteze i zasnivanja računalnih sustava i sustava analize podataka ugrađenih u svim područjima ljudskog djelovanja, ali i raspodijeljenih i ekspertnih sustava, te programskih rješenja sustavske i primjenske programske podrške. Studenti stječu teorijske podloge i poznavanje znanstvenih metoda iz područja analize, optimizacije, planiranja i projektiranja: aktualnih računalnih sustava primjenjivih u industriji i poslovnim okolinama, te modernih računalnih arhitektura i njihove programske podrške.

 

Više infromacija o programu, predmetima, strukturi i drugim detaljima studija nalazi se u brošuri:

Brošura doktorski studiji