Osnovni cilj istraživačke grupe za inteligentna vozila usmjeren je na povećanje sigurnosti, udobnost i održivost prijevoza primjenom inteligentnih vozila i automatizirane vožnje. Istraživanja su usredotočena prema komponentama u vozilu koje se bave percepcijom okoliša, dinamikom i kontrolom te interakcijom s ljudima, posebno u vrlo osjetljivom području složenog urbanog okruženja gdje je velika interakcija sa ranjivim sudionicima u prometu, poput biciklista i pješaka.
Tri su osnovna smjera istraživanja: izrade programske podrške za autonomna vozila, razrade algoritama za učinkovito rasprostiranje informacija između vozila i šireg okruženja prometne infrastrukture, te optimizacijom tokova energije i energetske efikasnosti vozila.
Istraživanja koja su usredotočena prema komponentama u vozilu u području izrade programske podrške vezan je za mreže i protokole u vozilima (CAN, LIN, Flexray) te provode i testiranja prema zadanim standardima i metodama (AUTOSAR, ISO26262). Primjenjuju se brojne metode strojnog učenja za istraživanja percepcije okoliša i inerakcije autonomnih i umreženih vozila sa okolinom u cilju razvijanja naprednih algoritama obrade slike s kamera u vozilu. Dio ovih istraživanja provodi se korištenjem suvremene opreme nabavljene u sklopu EU projekta DRIVE kojim su ostvareni ciljevi unapređenja istraživačke infrastrukture te transfera tehnologije u području automobilske industrije u široj regiji.
Drugo područje istraživanja odnosi se na razvoj, testiranja i vrednovanja algoritama za učinkovito rasprostiranje informacija za primjenu u području inteligentnih transportnih sustava s naglaskom bežične ad-hoc mreže vozila – VANETs (engl. Vehicular Ad-hoc Networks). Kroz opremu nabavljenu u okviru projekta Istraživanje i razvoj autonomnog robotskog vatrogasnog stroja, razvijaju se algoritmi za semantičku segmentaciju termovizijskih i RGB slika konvolucijskim neuronskim mrežama u svrhu autonomnog kretanja robota sa ciljem kasnije implementacije u sustavima inteligentnog transporta.
Istraživanja inteligentnog transporta su nužno oslonjena na razvoj sustava pogona vozila i pomoćnih sustava s ciljem optimizacije tokova energije i energetske efikasnosti vozila. Kroz metode modeliranja i rješavanje inverznih inženjerskih problema, nastoje se razviti metode upravljanja s ciljem povećanja efikasnosti samog vozila, ali i integracije električnih vozila u postojeći sustav transporta prema EU smjernicama integriranog, održivog i efikasnog transporta. U sklopu istraživačkog projekta Razvoj putničkog jedrenjaka s nultom emisijom ispušnih plinova razvija se sustav ispitnog laboratorija za eksperimentalno određivanja ulaznih parametara koji utječu na parametriranje pogona vozila i provedbu složenih simulacija u cilju modeliranja prostora stanja i prediktivnog upravljanja upravljačkih varijabli dinamike vozila.
