Novosti i događanja

Poziv na predavanje Akademika, prof.emer.dr.sc. Zijada Haznadara s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu

12.12.2016. | Ana Šokčević PromovirajIspis


Predavanje NUKLEARNE ELEKTRANE S TORIJSKIM REAKTOROM, RJEŠENJE ZA GLOBALNU ENERGETSKU KRIZU, prof.emer.dr.sc. Zijad Haznadar


Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek poziva Vas na predavanje


NUKLEARNE ELEKTRANE S TORIJSKIM REAKTOROM, RJEŠENJE ZA GLOBALNU ENERGETSKU KRIZU


koje će održati Akademik, prof.emer.dr.sc. Zijad Haznadar s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Predavanje će se održati u petak 16. prosinca 2016. godine u 10,00 sati u Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, Kneza Trpimira 2B (Vijećnica, 1. kat).


O temi:
Nuklearna energija je jedno energetsko rješenje, koje je bez ugljika i može 
zadovoljiti današnje potrebe u svijetu. Nuklearne elektrane s tekućim fluorid-torijskom reaktorima (LFTR) sljedeća su 
generacija nuklearne energetske opcije, koja ostvaruje sve prednosti tradicionalne 
nuklearne energije (na uranovo gorivo) i pruža nove mogućnosti.

Dobro nam došli!

 


O predavaču:


Akademik Zijad Haznadar
    
Zijad Haznadar je profesor emeritus na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. 
Od 1976.-1978. bio je prodekan ETF-a, a od 1986.-1988. i 1998.-2000. godine predstojnik Zavoda za osnove elektrotehnike i električka mjerenja.
Napisao je troja skripta i značajan i opsežan temeljni udžbenik ˝ELEKTROMAGNETIZAM˝ u 2 sveska 1997. godine. 
Godine 2000. u nakladi IOS-Press objavio je monografiju ˝Electromagnetic Fields, Waves and Numerical Methods˝, Amsterdam, 2000. 
Tijekom 50 godina djelatnosti na ETF-u, odnosno FER-u u Zagrebu, sudjelovao je u obrazovanju preko 10.000 diplomiranih inženjera elektrotehnike, 
bio je mentor u izradi 55 magistarskih radnji i preko 40 doktorskih disertacija. 
Napisao je sam i sa suradnicima preko 350 znanstvenih i stručnih radova. Od toga su  127 znanstvena rada, od kojih je 47 objavljeno u inozemstvu, a 80 u zemlji. 
Napisao je sa suradnicima preko 230 stručnih radova. 
Vodio je 3 međunarodna projekta i 6 državnih. 
Surađivao je i gostovao na Sveučilištima u: Splitu, Osijeku, Rijeci, Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Mariboru, Skopju, Prištini, Grazu, 
Budimpešti, Parizu, Rostocku, Dresdenu, Tokiu, Petrogradu, Pekingu, Naningu, Oxfordu, Santa Barbari, Waterloo i drugima.
Bio je jedan od osnivača poslijediplomskih studija na Elektrotehničkim fakultetima u Zagrebu, Sarajevu, Skopju i Tuzli. 
Pomogao je pri uvođenju diplomskih studija u Osijeku, Mariboru i Bihaću.
Dobitnik je više državnih i nagrada akademije i sveučilišta. Nagradu za životno djelo Sabora RH dobio je 2005.godine.
Član je Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti HAZU od osnutka 1992. godine. 
Bio je među osnivačima 1993. godine i redoviti je član Hrvatske akademije tehničkih znanosti. 
Godine 2002. izabran je za inozemnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH).

U Zagrebu, 2016. god.

⇦ Nazad na pregled obavijesti