Hrvatska zaklada za znanost provodi Program mobilnosti u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, s ciljem unaprjeđenja istraživačko-razvojnih i inovacijskih kapaciteta mladih istraživača kroz nekoliko potprograma. Jedan od njih je  „Program mobilnosti - odlazna mobilnost asistenata“ koji pruža potporu asistentima da posjete istraživačko-razvojne institucije u inozemstvu kako bi uspostavili suradnju i stekli nove vještine potrebne za nastavak rada na svojim doktorskim radovima.

Marina Dubravac, asistentica s FERIT-a, bila je među prvima sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku koji su iskoristili ovu priliku i prijavili se na program mobilnosti. Svoj studijski boravak u trajanju od 5 tjedana ostvarila je na Institutu za inovacije i razvoj (IRI) Sveučilišta u Ljubljani. O njezinim iskustvima i dojmovima razgovarali smo u nastavku.

1. Možete li nam reći koji je bio glavni cilj Vašeg boravka u Ljubljani i kojom temom istraživanja ste se bavili?

Glavni cilj bio je stručno usavršavanje koje mi je omogućilo stjecanje novih znanja i vještina u području znanstveno-istraživačkog rada. Tijekom boravka dobila sam uvid u primjere dobre prakse i u to kako izgleda rad na konkretnim projektima. Također, svrha boravka bila je i umrežavanje te razmjena iskustava s drugim mladim istraživačima.

Kroz 5 tjedana, bavila sam se znanstveno-istraživačkim aktivnostima vezanima za optimizaciju planiranja i pogona distribucijske mreže s velikim udjelom aktivnih kupaca, što predstavlja i područje mog doktorskog rada. Tema je iznimno važna jer se elektroenergetski sustavi, osobito distribucijske mreže, suočavaju s transformacijom uzrokovanom rastom distribuiranih izvora energije, upravljivih potrošača kao na primjer električnih vozila i sustava za pohranu energije, ali i pojavom koncepta pametnih mreža. Aktivni kupci, koji ne samo da troše već i proizvode energiju, mijenjaju dosadašnju paradigmu upravljanja distribucijskom mrežom, čineći je složenijom, ali i fleksibilnijom. Upravo ta fleksibilnost ključna je za optimizaciju planiranja pogona aktivne distribucijske mreže.

2. S kime ste sve surađivali tijekom boravka i kako je izgledao Vaš znanstveno-istraživački rad?

Surađivala sam s direktorom IRI-ja, prof. dr. sc. Andrejom Gubinom, njegovim zamjenikom dr. sc. Edinom Lakićem, voditeljem Laboratorija za energetske politike dr. sc. Tomijem Medvedom te ostalim istraživačima. Moj rad temeljio se na individualnom istraživanju i stručnim diskusijama. Za moj istraživački rad i napredak na doktorskom studiju iznimno mi je značilo iskustvo koje su stekli kroz provedbu HORIZON 2020 i HORIZON Europe projekata u okviru kojih su provedena mnogobrojna pilot-istraživanja te razvijeni alati za upravljanje distribucijskim mrežama. Navedeni alati obuhvaćaju tržišne i tehničke aspekte pa mi je bio omogućen pristup stvarnim mjernim podacima i problemima koji se javljaju u distribucijskoj mreži.

Studijski boravak u Ljubljani otvorio mi je nove znanstvene perspektive i mogućnosti za suradnje. Tijekom rada imala sam priliku upoznati se s novim metodologijama i pristupima u optimizaciji pogona distribucijske mreže te produbiti razumijevanje trenutnih izazova i trendova u ovom području. Zahvaljujući dugogodišnjoj suradnji FERIT-a i Instituta za inovacije i razvoj (IRI) Sveučilišta u Ljubljani, uglavnom kroz provedbu znanstvenih projekata, već sam se upoznala s dijelom kolega na Institutu, a tijekom boravka zajedno smo izradili znanstveni rad za međunarodnu znanstvenu konferenciju, što predstavlja još jedan oblik suradnje.

3. U kojim ste dodatnim aktivnostima sudjelovali tijekom boravka?

Što se tiče dodatnih aktivnosti tijekom boravka, održala sam prezentaciju svog znanstveno-istraživačkog rada nakon kojeg je slijedila otvorena diskusija. Neizravno sam sudjelovala na kick-off-u jednog projekta. Također, bila sam prisutna prilikom predaje prijave za jedan veliki projekt te zapravo vidjela kako izgledaju zadnji dani i sati pred predaju.

4. Koje ste specifičnosti uočili u njihovu načinu rada, pristupu istraživanju ili organizacijskoj kulturi?

Kod njih je fakultet otvoren od 0 do 24 svaki dan. Kad su mi predavali ključeve ureda, objašnjavali su mi postupak ulaza u zgradu subotom i nedjeljom pa sam se iznenadila. Iznenadila sam se i koliko imaju sastanaka na početku svakog tjedna.

Također, gotovi svi njihovi projekti nastali su u suradnji s gospodarstvom i svi su primjenjivi u praksi. Velik broj studenata je uključen u provedbu tih projekata.

5. Zašto su, po Vašem mišljenju, ovakvi studijski boravci važni za razvoj istraživača?

Rekla bih da su ovakvi međunarodni boravci iznimno važni za nas jer kroz boravke dobijemo pristup novim metodologijama i tehnologijama koje mogu poboljšati vlastiti znanstveno-istraživački rad, ali i kroz takvo novostečeno iskustvo možemo pomoći našim kolegama za njihove radove. Inozemni studijski boravci otvaraju vrata međunarodnoj suradnji, umrežavanju i zajedničkim projektima te povećavaju našu vidljivost u znanstvenoj zajednici.

Osim toga, sudjelovanjem u ovakvim programima možemo unaprijediti vlastite komunikacijske i prezentacijske vještine. Također bih naglasila da kroz boravak možemo i uvidjeti naše sposobnosti prilagođavanja na drugačiju radnu okolinu i uvjete. Kao najvažnije što bih istaknula je povećanje motivacije i profesionalnog samopouzdanja. Često se znamo podcjenjivati i govoriti kako je kod drugih bolje, kako drugi bolje rade i kako su uspješniji od nas, što dakako nije uopće istina.

6. Kako je živjeti mjesec dana u Ljubljani? Jeste li imali neke izazove s kojima ste se suočavali tijekom boravka?

Ljubljana je jedan od ljepših gradova koje sam posjetila. Grad ima oko 250 tisuća stanovnika i predstavlja centar Slovenije. Moram priznati da me je Ljubljana kao grad očarala toplinom, čistoćom i uljudnošću, a tijekom boravka iskoristila sam slobodno vrijeme kako bih posjetila kulturne i prirodne znamenitosti samog grada – Nacionalni muzej Slovenije, Narodna Galerija, park Tivoli, Zmajski most, brojni trgovi i slično. Jedino što mogu reći od izazova je bila ponekad jezična barijera, ali zahvaljujući kolegama u Ljubljani, ni to mi nije predstavljao veći problem tijekom boravka.

7. Što biste istaknuli kao najvrjednije iskustvo iz ovog studijskog boravka?

Moram naglasiti da je sve bilo iznad očekivanja od smještaja, grada, fakulteta, radne okoline i ostalog. Gdje god sam došla zaista sam se osjećala kao kod kuće. Upoznala sam sam puno divnih i dragih ljudi s kojima sam razmijenila i ostvarila kontakte te bih to naglasila kao jedno od najvrijednijih iskustava ovoga boravka. Osim toga, imala sam priliku boraviti na instituciji koja je jedna od vodećih u pisanju i realizaciji projekata, što je meni kao članu i potencijalnom voditelju projekata zasigurno dobar temelj i iskustvo za dalje.

8. I za kraj, biste li preporučili studentima i kolegama odlazak na studijske boravke u inozemstvo?

Apsolutno bih preporučila studentima i kolegama odlazak na studijske boravke u inozemstvo, jer takva iskustva pružaju neprocjenjive znanstvene, profesionalne i osobne koristi. Mislim da sam sve u prethodnim odgovorima već navela i objasnila pa se ne bih željela ponavljati. Studijski boravci nisu samo prilika za stručno usavršavanje, već i za osobni rast, upoznavanje novih kultura i stvaranje trajnih profesionalnih, ali i prijateljskih veza. Zato bih svakako preporučila svima koji imaju priliku da je iskoriste – jer ulaganje u takvo iskustvo donosi višestruke koristi, kako za pojedinca, tako i za akademsku zajednicu u cjelini.