Sveučilišni preddiplomski studij

Nazad   Loomen   Raspored   Engleski

Arhitektura računala PRK503

ECTS 7 | P 30 | A 15 | L 15 | K 15 | ISVU 62521 | Akademska godina: 2018./2019.

Grupe studenata

Prikaži sve grupe na predmetu

Nastavnici na predmetu

ALEKSI IVAN, suradnik
HOCENSKI ŽELJKO, nositelj

Sadržaj

Osnovne značajke digitalnog računala. Von Neumannov model računala. Funkcijske jedinice računala. Mikroprocesor. Arhitektura 8-bitovnog mikroprocesora. Funkcioniranje računala i izvođenje naredbi. Načini adresiranja. Sabirnice računala. Adresni dekoderi i sabirnički sklopovi. Vrijeme izvođenja naredbi. Skup naredbi mikroprocesora. Programiranje u strojnom jeziku. Potprogrami. Stog. Arhitektura osobnog računala. Porodica mikroprocesora Intel. Osnovne ploče i karakteristične sabirnice. Ulazno-izlazne funkcijske jedinice računala. Sučelje za paralelni ulaz i izlaz (PIO). Paralelne sabirnice i osnovni protokoli (AT, SCSI, PCI, GPIB). Sučelje za serijsku komunikaciju (UART, SIO). Serijske sabirnice i protokoli (RS-232, RS-485, USB, IEEE-1394, IIC). Vremenski sklopovi (CTC). Memorijski sklopovi. Organizacija memorijskih sustava. Priručna i virtualna memorija. Upravljanje memorijom. Vanjske jedinice za pohranu. Magnetski mediji (HDD). Optički zapis (CD ROM, DVD). Sklop za izravan pristup memoriji (DMA). Načini posluživanja vanjskih jedinica. Prekidni način rada. Arhitektura suvremenih mikroprocesora i računala. Samodijagnostika. Pouzdanost. Oprema i alati za dizajn i dijagnosticiranje.

Znanja i vještine koje se stječu uspješnim svladavanjem kolegija

Nastavom i individualnim radom student stječe znanja iz područja arhitekture računala, mikroprocesora i mikroproceosorskih sustava od temeljnih znanja o tom području, tehnološkim značajkama i proizvodnim svojstvima. Student se uči prepoznavati specifične probleme područja dizajna računala i načine rješavanja tih problema.Stječu se vještine primjene alata za dizajn sklopovlja i programske podrške, simulaciju rada i verifikaciju dizajna. Predstavljaju se alati i instrumentacija za razvoj i dijagnosticiranje ispravnosti rada kao digitalni osciloskop, uređaj za programiranje integriranih sklopava (EPROMa, PALova, GALova i drugih), logički analizator, programski alati za izradu , simulaciju i ispitivanje programske podrške za mikroprocesore. Primjenjuje se razvojni sustav za mikroprocesorske sustave. Razvijaju se jednostavniji programi za podršku pojedinim ulazno-izlaznim sklopovima.

Oblici provođenja nastave

- Predavanja uz primjenu multimedijskih prezentacija, - samoučenje korištenjem materijala s CD-ROMa, - primjena multimedijskih programa kao WebCT, - primjena pisanih materijala. - auditorne vježbe s demonstracijom rješavanja problema, - zadavanje problema za individualno rješavanje i timski rad, - laboratorijske vježbe na gotovim maketama i izrada vlastitih sklopova i sitnih uređaja.

Obveze studenata

Definirano Okvirima kriterija ocjenjivanja studenata FERIT-a i stavkom 1.9

Praćenje rada studenata

Definirano Okvirima kriterija ocjenjivanja studenata FERIT-a i stavkom 1.9

Način provjere znanja

- Rješavanje individualnih problema i poticanje timskog rada na većim problemima, - provjera znanja putem interaktivnih testova u programskom paketu WebCT uz primjenu baze ispitnih pitanja, - ocjena rada u laboratoriju i ocjena postupka projektiranja, izrade i ispitivanja te prezentacije vlastitih jednostavnijih sklopova i uređaja, - usmeni razgovor s kandidatom u funkciji utvrđivanja konačne ocjene.

Osnovna literatura

1. 1 Hocenski Ž; .Martinović, G; .Aleksi,I. Arhitektura računala - Zbirka zadataka ETF Osijek 2010.

2. 2 Williams, R. Computer Systems Architecture Addison Wesley, 2001.


Pretraži literaturu na:

Dopunska literatura

1. 1 S. Ribarić Arhitektura računala Školska knjiga, Zagreb, 1990

2. 2 J.L. Hennessy, D.A. Patterson Computer Architecture, A Quantitative Approach Morgan Kaufmann Publishers, 1990.

3. 3 V.P. Heuring, Harry F. Jordan Computer Systems Design and Architecture Addison-Wesley, 1997.

4. 4 Ž. Hocenski, G. Martinović, M. Antunović Arhitektura računala - Priručnik za laboratorijske vježbe ETF Osijek, 2005.

Način polaganja ispita

Ocjenjivanje provjerom znanja tijekom nastave i rješavanjem individualnih problema i usmeni ispit

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija

Provođenje sveučilišnih anketa o nastavnicima (pristup prema studentima, transparentnost kriterija, motivacija na izvršavanje aktivnosti, jasnoća izlaganja, i sl.). Provođenje fakultetskih anketa o predmetima (nakon položenog predmeta samoevaluacija studenata o usvojenim ishodima učenja, te o opterećenosti u usporedbi s ECTS-ima aktivnosti i predmeta u cjelini).

Pregled ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja

Ishodi učenja:

1. objasniti građu računalnog sustava

2. analizirati funkcioniranje dijelova računalnog sustava

3. objasniti povezivanje te serijski i paralelni prijenos podataka

4. dizajnirati programsko rješenje u asemblerskom jeziku

5. primijeniti programske alate i okruženja za razvoj programa

6. ocijeniti i ispitati funkcioniranje dizajniranog računalnog sustava



Aktivnosti studenta:

Aktivnost studenta Broj radnih sati ECTS (Broj radnih sati/30) Ishod(i) učenja Nastavna
metoda
Metoda procjene Bodovi
Pohađanje Predavanja (PR), Auditorne vježbe (AV), Laboratorijske vježbe (LV), Konstrukcijske vježbe (KV)752.51,2,3,4,5,6Predavanja (PR), Auditorne vježbe (AV), Laboratorijske vježbe (LV), Konstrukcijske vježbe (KV)Predavanja (PR), Auditorne vježbe (AV), Laboratorijske vježbe (LV), Konstrukcijske vježbe (KV)35
Rješavanje zadataka451.53,4,5Kontrolne zadaće (pismeni ispit)Provjera riješenih zadataka1835
Pisanje priprema za LV, analiza rezultata, te pisanje izvještaja451.54,5Laboratorijske vježbe (LV)Provjera pripreme za LV, nadzor provođenja LV-a, provjera napisanih izvještaja1520
Rješavanje problema zadanog na KV3015,6Konstrukcijske vježbe (KV)Vrednovanje rješenja za zadani problem1010
Priprema za usmeni ispit i usmeno odgovaranje na pitanja150.51,2,3,4Usmeni ispitProvjera danih odgovora1530