Cilj predmeta je studentima pojasniti osnove algoritamskog razmišljanja kod razvoja programskih rješenja koristeći osnovna načela programskog inženjerstva. Osposobiti studente za izradu programa koristeći proceduralni način programiranja. Upoznati studente s različitim tipovima podataka, funkcijama za ulaz i izlaz podatka te različitim tipovima operatora. Objasniti studentima programske petlje te naredbe za grananje u programu. Prikazati studentima mogućnost korištenja 1D i 2D polja, objasniti im korištenje funkcija, rad s memorijom, pokazivačima, te načine generiranja pseudo-slučajnih brojeva.

Sadržaj

Zapis brojeva i znakova u računalu. Algoritamski pristup rješavanju problema, vremenska i prostorna složenost algoritama. Elementi i obilježja programskih jezika, leksičke jedinke, naredbe, program, osnove programskih arhitektura. Osnovna načela i metodologije programskog inženjerstva. Programski jezik C kroz primjere: struktura programa, ključne riječi, tipovi podataka, konstante i varijable, operatori, aritmetički i logički izrazi, ulaz i izlaz podataka, grananje i ponavljanje u programu, funkcije, polja i složeniji tipovi podataka, pokazivači. Rad sa znakovnim nizovima. Pretprocesorske naredbe. Standardne biblioteke funkcija. Korištenje standardnih funkcija: slučajni brojevi, mjerenje vremena, znakovni nizovi. Primjeri programa za pretraživanje i sortiranje.

Znanja i vještine koje se stječu uspješnim svladavanjem kolegija

Nužna znanja iz načela rada i građe računala. Uspješna uporaba aktualnih sustavskih i primjenskih programa. Osnove programiranja i ostvarenje jednostavnih programa u programskom jeziku C.

Oblici provođenja nastave

predavanja, auditorne vježbe, laboratorijske vježbe

Obveze studenata

Definirano Okvirima kriterija ocjenjivanja studenata FERIT-a i stavkom 1.9

Praćenje rada studenata

Definirano Okvirima kriterija ocjenjivanja studenata FERIT-a i stavkom 1.9

Način provjere znanja

Dvije uspješno riješene kontrolne zadaće tijekom semestra studenta oslobađaju polaganja pismenog ispita. Kolokvij laboratorijskih vježbi donosi dodatne bodove kod polaganja ispita koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela.

Osnovna literatura

1. 1 J. Šribar, B. Motik Desmistificirani C++ 3. dopunjeno izdanje, 2010.

2. 2 S.G. Kochan Programming in C (Developers Library), 4th Ed. Addison-Wesley Professional, 2014.

3. 3 D. Kusalić Napredno programiranje i algoritmi u C-u i C++-u Element, 2014.

Pretraži literaturu na:

1. 1 D. Patterson, J. Hennessy Computer Organization and Design: The Hardware / Software Interface (5th. Edition) Morgan Kaufmann Publ., 2013.

2. 2 A.S. Tanenbaum, T. Austin Structured Computer Organization (6th Ed.) Pearson, 2012.

3. 3 R. Sedgewick, K. Wayne Algorithms (4th Ed.) Addison-Wesley Professional, 2011.

4. 4 B. Stroustrup Programming: Principles and Practice Using C++ (2nd Ed.) Addison-Wesley Professional, 2014.

Pismeni i usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija

Provođenje sveučilišnih anketa o nastavnicima (pristup prema studentima, transparentnost kriterija, motivacija na izvršavanje aktivnosti, jasnoća izlaganja, i sl.). Provođenje fakultetskih anketa o predmetima (nakon položenog predmeta samoevaluacija studenata o usvojenim ishodima učenja, te o opterećenosti u usporedbi s ECTS-ima aktivnosti i predmeta u cjelini).

Pregled ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja

1. prepoznati i međusobno povezati bitna obilježja računalne građe i programske podrške s gledišta aktualnih računalnih sustava, zahtjeva okoline i mogućih razvojnih alata i rješenja

2. razumjeti algoritamski pristup u rješavanju problema i njihov zapis u programskom jeziku korištenjem različitih podatkovnih, upravljačkih i strukturnih elemenata programskog inženjerstva

3. razviti vlastito programsko rješenje problema u konkretom programskom jeziku

4. ispitati, analizirati i popraviti razvijeno programsko rješenje problema u razvojnoj okolini

Aktivnosti studenta: