Razlikovne obveze

Nazad   Loomen   Raspored   Engleski

Arhitektura računala (razlika) RZ108

ECTS 1 | P 10 | A 0 | L 5 | K 0 | ISVU 133664 | Akademska godina: 2019./2020.

Grupe studenata

Prikaži sve grupe na predmetu

Nastavnici na predmetu

HOCENSKI ŽELJKO, nositelj
MATIĆ TOMISLAV (ml.), suradnik

Sadržaj

Ovaj razlikovni kolegij treba nadopuniti znanja koja studenti imaju dolazeći sa stručnog studija ili drugih smjerov, a bit će im potrebna na diplomskom studiju. Mikroprocesori i ugradbena računala. Primjene ugradbenih računala u automobilskoj industriji, u prometnim sredstvima(vlak)za upravljanje i informiranje. Hijerarhijska građa procesnih računalnih sustava. Načini funkcioniranja mikroprocesora. Mikroupravljači. Primjeri industrijskih primjena mikroupravljačau mjernim pretvornicima.Suvremeni mikroprocesori. Višejezgreni procesori. Programirljivi sklopovi. FPGA i primjene. VHDL jezik za oblikovanje digitalnih i računalnih sustava. Primjeri programiranja osnovnih sklopova i rad sa razvojnim sustavom temeljenim na FPGA (Spartan i E2LP).

Znanja i vještine koje se stječu uspješnim svladavanjem kolegija

Pohađanjem nastave i obavljanjem vježbi student stječe znanja iz područja arhitekture računala temeljene na mikroprocesoru i mikroupravljaču i osnove ugradbenih računala. Upoznaje arhitektutu suvremenih i višejezgrenih računala. Kroz vježbe upoznaje se i potiče na samostalan rad i primjenu programskog jezika VHDL za oblikovanje digitalnih i računalnih sustava uporabom razvojnog okruženja i sustava temeljenog na FPGA kao Spartan i E2LP platforme.

Oblici provođenja nastave

- Predavanja uz primjenu multimedijskih prezentacija, - samoučenje korištenjem materijala s Loomen-a. - seminarski zadaci i predstavljanje savladanog gradiva. - laboratorijske vježbe s demonstracijom rješavanja problema, - rješavanje problema za individualno rješavanje i timski rad, - laboratorijske vježbe na razvojnim sustavima temeljenim na FPGA i probe vlastitih sklopova i manjih podsustava.

Obveze studenata

Definirano Okvirima kriterija ocjenjivanja studenata FERIT-a i stavkom 1.9

Praćenje rada studenata

Definirano Okvirima kriterija ocjenjivanja studenata FERIT-a i stavkom 1.9

Način provjere znanja

Ocjena seminarskog rada, ocjena rada u laboratoriju i pismeni zadatak.

Osnovna literatura

1. 1 Hocenski, Ž; Martinović G; Aleksi I. Arhitektura računala - Zbirka zadataka ETF Osijek 2010.

2. 2 Ž.Hocenski, I.Aleksi, G.Martinović Arhitektura računala - Zbirka zadataka ETF Osijek, 2010.

3. 3 Ž.Hocenski, I.Aleksi, R.Mijaković Arhitektura računala - Priručnik za laboratorijske vježbe ETF Osijek, 2010.


Pretraži literaturu na:

Dopunska literatura

1. 1 S. Ribarić Arhitektura računala Školska knjiga, Zagreb, 1990

2. 2 R.Williams Computer Systems Architecture Addison Wesley, 2001.

3. 3 J.L. Hennessy, D.A. Patterson Computer Architecture, A Quantitative Approach Morgan Kaufmann Publishers, 1990.

4. 4 V.P. Heuring, Harry F. Jordan Computer Systems Design and Architecture Addison-Wesley, 1997.

5. 5 V. A. Pedroni Circuit Design and Simulation with VHDL The MIT Press, 2010.

Način polaganja ispita

Ocjena seminarskog rada i pismenog ispita

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija

Provođenje sveučilišnih anketa o nastavnicima (pristup prema studentima, transparentnost kriterija, motivacija na izvršavanje aktivnosti, jasnoća izlaganja, i sl.). Provođenje fakultetskih anketa o predmetima (nakon položenog predmeta samoevaluacija studenata o usvojenim ishodima učenja, te o opterećenosti u usporedbi s ECTS-ima aktivnosti i predmeta u cjelini).

Pregled ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja

Ishodi učenja:

1. objasniti građu računalnog sustava i mikroprocesora

2. primijeniti programske alate i okruženja za razvoj programa

3. objasniti napredne arhitekture mikroprocesora

4. ispitati i ocijeniti dizajnirani računalni sustav

5. dizajnirati računalni sustav na temelju zahtjeva pomoću VHDL-a



Aktivnosti studenta: Vidi tablicu aktivnosti