Razlikovne obveze

Ak.g.2014./2015.2015./2016.2016./2017.2017./2018.

Nazad   Loomen   Raspored   Engleski

Arhitektura računala (razlika) RZ108

ECTS 1 | P 10 | A 0 | L 5 | K 0 | ISVU 133664

Grupe studenata

Prikaži sve grupe na predmetu

Nastavnici na predmetu

MATIĆ TOMISLAV (ml.), suradnik
ALEKSI IVAN, suradnik
HOCENSKI ŽELJKO, nositelj

Sadržaj

Ovaj razlikovni kolegij treba nadopuniti znanja koja studenti imaju dolazeći sa stručnog studija ili drugih smjerov, a bit će im potrebna na diplomskom studiju. Mikroprocesori i ugradbena računala. Primjene ugradbenih računala u automobilskoj industriji, u prometnim sredstvima(vlak)za upravljanje i informiranje. Hijerarhijska građa procesnih računalnih sustava. Načini funkcioniranja mikroprocesora. Mikroupravljači. Primjeri industrijskih primjena mikroupravljačau mjernim pretvornicima.Suvremeni mikroprocesori. Višejezgreni procesori. Programirljivi sklopovi. FPGA i primjene. VHDL jezik za oblikovanje digitalnih i računalnih sustava. Primjeri programiranja osnovnih sklopova i rad sa razvojnim sustavom temeljenim na FPGA (Spartan i E2LP).

Znanja i vještine koje se stječu uspješnim svladavanjem kolegija

Pohađanjem nastave i obavljanjem vježbi student stječe znanja iz područja arhitekture računala temeljene na mikroprocesoru i mikroupravljaču i osnove ugradbenih računala. Upoznaje arhitektutu suvremenih i višejezgrenih računala. Kroz vježbe upoznaje se i potiče na samostalan rad i primjenu programskog jezika VHDL za oblikovanje digitalnih i računalnih sustava uporabom razvojnog okruženja i sustava temeljenog na FPGA kao Spartan i E2LP platforme.

Oblici provođenja nastave

- Predavanja uz primjenu multimedijskih prezentacija,
- samoučenje korištenjem materijala s Loomen-a.
- seminarski zadaci i predstavljanje savladanog gradiva.
- laboratorijske vježbe s demonstracijom rješavanja problema,
- rješavanje problema za individualno rješavanje i timski rad,
- laboratorijske vježbe na razvojnim sustavima temeljenim na FPGA i probe vlastitih sklopova i manjih podsustava.

Obveze studenata

Definirano Okvirima kriterija ocjenjivanja studenata FERIT-a i stavkom 1.9

Praćenje rada studenata

Definirano Okvirima kriterija ocjenjivanja studenata FERIT-a i stavkom 1.9

Način provjere znanja

Ocjena seminarskog rada, ocjena rada u laboratoriju i pismeni zadatak.

Osnovna literatura

1. Hocenski, Ž; Martinović G; Aleksi I. Arhitektura računala- Zbirka zadataka, ETF Osijek 2010.

2. Ž.Hocenski, I.Aleksi, G.Martinović, Arhitektura računala-Zbirka zadataka, ETF Osijek, 2010.

3. Ž.Hocenski, I.Aleksi, R.Mijaković, Arhitektura računala-Priručnik za laboratorijske vježbe, ETF Osijek, 2010.

Pretraži literaturu

Dopunska literatura

1. S. Ribarić: Arhitektura računala, Školska knjiga, Zagreb, 1990

2. R.Williams, Computer Systems Architecture, Addison Wesley, 2001.

3. J.L. Hennessy, D.A. Patterson: Computer Architecture, A Quantitative Approach; Morgan Kaufmann Publishers, 1990.

4. V.P. Heuring, Harry F. Jordan,Computer Systems Design and Architecture, Addison-Wesley, 1997.

5. V. A. Pedroni, Circuit Design and Simulation with VHDL, The MIT Press, 2010.

6. Ž.Hocenski, Arhitektura računala,ETF Osijek, udžbenik

ECTS bodovna vrijednost kolegija

Bodovna vrijednost kolegija određena je na osnovu izračuna potrebnog vremena za uspješno svladavanje kolegija.

Način polaganja ispita

Ocjena seminarskog rada i pismenog ispita

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija

Provođenje sveučilišnih anketa o nastavnicima (pristup prema studentima, transparentnost kriterija, motivacija na
izvršavanje aktivnosti, jasnoća izlaganja, i sl.). Provođenje fakultetskih anketa o predmetima (nakon položenog predmeta
samoevaluacija studenata o usvojenim ishodima učenja, te o opterećenosti u usporedbi s ECTS-ima aktivnosti i predmeta
u cjelini).

Pregled ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja

Ishodi učenja:

1. definirati i opisati građu računalnog sustava i mikroprocesora

2. primijeniti programske alate i okruženja za razvoj programa

3. opisati napredne arhitekture mikroprocesora

4. razviti VHDL kod prema zadanim zahtjevima

5. projektirati digitalni sustav na temelju zadanih zahtjeva u VHDL-u



Tablica ishoda vidljiva je samo na desktop verziji (min 600px širina pregleda)   Izvoz u Excel
Aktivnost studenta Broj radnih sati ECTS (Broj radnih sati/30) Ishod(i) učenja Nastavna
metoda
Metoda procjene Bodovi
Pohađanje
Predavanja (PR), Laboratorijske vježbe (LV)

15
ECTS
0.5
- definirati i opisati građu računalnog sustava i mikroprocesora- primijeniti programske alate i okruženja za razvoj programa- opisati napredne arhitekture mikroprocesora- razviti VHDL kod prema zadanim zahtjevima- projektirati digitalni sustav na temelju zadanih zahtjeva u VHDL-uPredavanja (PR), Laboratorijske vježbe (LV) Evidentiranje nazočnosti. Minimum potreban za potpis iznosi:
60%

Ovim postotkom se definira i iznos Min za Broj radnih sati iz ove aktivnosti. Max za Broj radnih sati određen je studijskim programom.
Min

6
Max

10
Pisanje priprema za LV, analiza rezultata, te pisanje izvještaja Broj radnih sati
6
ECTS

0.2
- primijeniti programske alate i okruženja za razvoj programa- razviti VHDL kod prema zadanim zahtjevima- projektirati digitalni sustav na temelju zadanih zahtjeva u VHDL-uLaboratorijske vježbe (LV) Provjera pripreme za LV, nadzor provođenja LV-a, provjera napisanih izvještaja Min

15
Max

30
Priprema za usmeni ispit i usmeno odgovaranje na pitanja Broj radnih sati
5
ECTS

0.2
- definirati i opisati građu računalnog sustava i mikroprocesora- primijeniti programske alate i okruženja za razvoj programa- opisati napredne arhitekture mikroprocesoraUsmeni ispit Provjera danih odgovora Min

15
Max

30
Seminarski rad Broj radnih sati
4
ECTS

0.1
- primijeniti programske alate i okruženja za razvoj programa- opisati napredne arhitekture mikroprocesora- razviti VHDL kod prema zadanim zahtjevima- projektirati digitalni sustav na temelju zadanih zahtjeva u VHDL-uSeminar Provjera napisanog seminarskog rada Min

15
Max

30
Σ Aktivnosti Σ Broj radnih sati
30
Σ ECTS
1
Σ Max
100