Opći podaci

Uvjeti upisa na studij

Na poslijediplomski sveučilišni studij (doktorski studij) elektrotehnika i računarstvo; moduli: Elektroenergetika, Komunikacije i informatika i Računarstvo, može se upisati pristupnik koji je završio dodiplomski ili diplomski studij na Fakultetu elektrotehnike računarstva i informacijskih tehnologija  Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ili na ostalim fakultetima elektrotehnike i/ili računarstva hrvat­skih sveučilišta s prosječnom ocjenom preddiplomskog i diplomskog ili dodiplomskog studija 3.8 ili više. Fakultet­sko vijeće na prijedlog Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti može iznimno odobriti upis pristupnika s prosjekom ocjena ispod 3,8, ali ne manje od 3,0, na temelju objavljenih radova te ostalih znanstvenih i stručnih postignuća u zadnjih pet godina prije objavljivanja natječaja.

Na poslijediplomski sveučilišni studij (doktorski studij) Elektrotehnika može se upisati pristupnik koji je završio dodiplomski/diplomski studij matematike/fizike/in­formatike na nekom od prirodoslovno-matematičkih fakulteta hrvatskih sveučilišta ili dodiplomski/diplomski studij na nekom od srodnih tehničkih fakulteta hrvatskih sveučilišta s prosječnom ocjenom preddiplomskog i diplomskog ili dodiplomskog studija 3.8 ili više. Fakultet­sko vijeće na prijedlog Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti može iznimno odobriti upis pristupnika s prosjekom ocjena ispod 3,8, ali ne manje od 3,0, na temelju objavljenih radova te ostalih znanstvenih i stručnih postignuća u zadnjih pet godina prije objavljivanja natječaja. Za takvog pristupnika, Povjerenstvo za stjecanje dok­torata znanosti, odredit će prijamni ispit i/ili ispite razlike s preddiplomskog i diplomskog studija Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Na poslijediplomski sveučilišni studij mogu se upisati magi­stri tehničkih znanosti iz polja elektrotehnike, računarstva i automobilskog računarstva i komunikacija.

Pristupnici sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem elektrotehnike ili računarstva na stranim sveučilištima mogu se upisati na poslijediplomski sveučilišni studij nakon postupka priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija te uz moguće polaganje ispita razlike.

Nadalje, Poslijediplomski sveučilišni studij elektrotehnike i računarstva mogu upisati  magistri znanosti računarstva i elektrotehnike, magistri znanosti srodnih polja tehničkih i prirodnih znanosti koji su završili studij prema Zakonu o Visokim učilištima (N.N. br. 59 od 17.07.1996. godine) ili do tada važećim zakonima o Visokom obrazovanju, te - magistri znanosti elektrotehnike ili računarstva ili srodnih polja tehničkih i prirodnih znanosti koji su magisterij završili na stranim sveučilištima, nakon postupka priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija.

Za pristupnike koji su stekli naziv magistar znanosti na prijedlog Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti Fakultetsko vijeće može donijeti odluku o ispitima razlike u slučaju da pristupnik upisuje modul koji nije u znanstvenom polju završenog magisterija.

Rang lista pristupnika određuje se na temelju prosjeka ocjena preddiplomskog i diplomskog, odnosno dodiplomskog studija ili magisterija znanosti, objavljenih znanstvenih i stručnih radova te ostalih znanstvenih i stručnih postignuća u zadnjih pet godina prije objavljivanja natječaja za upis na poslijediplomski sveučilišni studij. Razgovor s pristupnicima na natječaj obvezni je dio natječajnog postupka.

U roku 15 dana od objavljivanja rang liste pristupnici koji nisu zadovoljni rezultatima natječajnog postupka trebaju predati u Studentsku službu pisanu žalbu s obrazloženjem. Žalbu razmatra Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti te očitovanje o žalbi dostavlja pristupniku u roku od 15 dana od roka za podnošenje žalbi.

Odluku o upisu studenata na poslijediplomski sveučilišni studij donosi Fakultetsko vijeće, te svakom studentu imenuje studijskog savjetnika iz redova nastavnika u znanstveno-nastavnim ili znanstvenim zvanjima zaposlenim na FERIT-u.

Za sve pristupnike nužno je poznavanje jednog svjetskog jezika.

Troškovi doktorskog studija podmiruju se prije upisa u svaki od šest semestara, i to u jednakim udjelima od ukupnog troška, ili odjednom, prije upisa na studij. Troškove tiskanja diplome podmiruje doktorand.

Trajanje studija

Poslijediplomski sveučilišni studij u punom radnom vremenu u pravilu traje tri godine, a iz opravdanih razloga može se produžiti do pet godina na temelju odluke Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti.

Poslijediplomski sveučilišni studij s dijelom radnog vremena traje najviše do pet godina, a iz opravdanih razloga može se produžiti do sedam godina na temelju odluke Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti.

Struktura i organizacija studijskog programa

Na ovaj poslijediplomski doktorski studij mogu se upisati četiri kategorije studenata:

  1. magistri struke sa završenim diplomskim studijem;
  2. pristupnici koje imaju završen dodiplomski studij po studijskom sustavu prije 2005. godine;
  3. magistri znanosti (prema Zakonu o Visokim učilištima N.N. br. 59, 0d 17.7. 1996.).
  4. pristupnici koje su završile odgovarajući studij na inozemnom visokom učilištu;

Tijek studija za magistre struke sa završenim diplomskim studijem

Student koji je stekao zvanje magistra struke završetkom diplomskog studija, dužan je na poslijediplomskom doktorskom studiju steći najmanje 180 ECTS bodova i to:

  • najmanje 54 ECTS boda  student mora ostvariti  upisom predmeta i polaganjem ispita te sudjelovanjem na seminarima i to:
    • upisom i polaganjem 1 obveznog i 5 izbornih predmeta pri čemu stječe:
    • 5 ECTS bodova  polaganjem obveznog temeljnog predmeta;
    • 8 ECTS bodova polaganjem  temeljnog predmeta iz I. semestra;
    • 10 ECTS bodova polaganjem temeljnog predmeta modula iz I. semestra;
    • 24 ECTS boda polaganjem znanstveno-usmjeravajućih  predmeta iz II. semestra;
      • Student upisuje najmanje 2 znanstveno-usmjeravajuća predmeta modula kojeg je upisao i 1 predmet koji bira iz znanstveno-usmjeravajućih predmeta modula kojeg je upisao ili drugih modula ovog studija ili predmeta na drugoj visokoškolskoj ustanovi u zemlji ili inozemstvu (prema propisanoj proceduri odobravanja upisa predmeta na drugoj instituciji);
    • 3 ECTS sudjelovanjem na seminarima za stjecanje generičkih vještina (upisuje 3 seminara);
      • do 2 ECTS boda studentima se može priznati za sudjelovanje na seminarima za stjecanje generičkih vještina izvan FERIT-a, o čemu odlučuje Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti na pismeni zahtjev studenta;
    •  4 ECTS sudjelovanjem na Istraživačkom seminaru (4 izlaganja rezultata znanstvenog istraživanja tijekom tri godine studija).
  • najmanje 70 ECTS bodova student mora ostvariti objavljivanjem radova iz područja teme doktorske disertacije:
    • 5 ECTS bodova student dobiva za znanstveni rad objavljen u zborniku znanstvenog skupa koji nije citiran u referalnim bazama (priznaje se ukupno do 2 rada ove kategorije);
    • 10 ECTS bodova student dobiva za znanstveni rad objavljen u znanstvenom časopisu koji je citiran u referalnim bazama koje se ne moraju nalaziti u kategorijama A i B prema Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja N.N. 28/2017 (već u ostalim referalnim bazama) ili je objavljen u zborniku znanstvenog skupa s međunarodnom recenzijom koji je citiran u referalnim bazama koje se moraju nalaziti u kategorijama A i B prema navedenom Pravilniku;
    • 20 ECTS bodova student dobiva za znanstveni rad objavljen u znanstvenom časopisu citiranom u referalnim bazama (kategorija B prema Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja iz N.N. 28/2017)
    • 40 ECTS bodova student dobiva za znanstveni rad objavljen u znanstvenom časopisu koji se nalazi u četvrtom kvartilu (Q4) u referalnim bazama Current Contens (CC), Science Citation Index (SCI) ili Science Citation Index Expanded (SCI-Exp.) (kategorija A prema Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja iz N.N. 28/2017)
    • 50 ECTS bodova student dobiva za znanstveni rad objavljen u znanstvenom časopisu koji se nalazi u trećem kvartilu (Q3) u referalnim bazama Current Contens (CC), Science Citation Index (SCI) ili Science Citation Index Expanded (SCI-Exp.) (kategorija A prema Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja iz N.N. 28/2017)
    • 60 ECTS bodova student dobiva za znanstveni rad objavljen u znanstvenom časopisu u drugom kvartilu (Q2) u referalnim bazama Current Contens (CC), Science Citation Index (SCI) ili Science Citation Index Expanded (SCI-Exp.) (kategorija A prema Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja iz N.N. 28/2017)
    • 70 ECTS bodova student dobiva za znanstveni rad objavljen u znanstvenom časopisu u prvom kvartilu (Q1) u referalnim bazama Current Contens (CC), Science Citation Index (SCI) ili Science Citation Index Expanded (SCI-Exp.) (kategorija A prema Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja iz N.N. br. 28 od 29. ožujka 2017.)

Za objavljeni rad s ukupno 1-4 suautora, pristupnik dobiva puni broj ECTS bodova; za rad sa  5 autora pristupnik dobiva 75%, za rad s 6 autora 50%, za rad s 7 autora 25%, a za rad s ukupno n=8 ili više autora, pristupnik dobiva 100/n % navedenih ECTS bodova. Uz vjerodostojnu potvrdu pristupniku se priznaju ECTS bodovi i za radove koji su prihvaćeni za objavljivanje.

  • 10 ECTS bodova student ostvaruje na temelju položenog kvalifikacijskog doktorskog ispita u II. ili III. semestru
    • Uvjet za polaganje kvalifikacijskog doktorskog ispita je ostvarenih 20 ECTS bodova.
    • Pri pokretanju postupka polaganja kvalifikacijskog doktorskog ispita pristupnik predaje pregledni rad iz područja istraživanja doktorske disertacije;
    • Kvalifikacijski doktorski ispit se polaže javno, pred tročlanim povjerenstvom sastavljenim od znanstvenika u znanstveno-nastavnim zvanjima ili odgovarajućim znanstvenim zvanjima, od kojih najmanje jedan treba biti u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog ili redovitog profesora, odnosno odgovarajućem znanstvenom zvanju. Članove povjerenstva imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti.
  • 30 ECTS bodova student ostvaruje na temelju odobrene teme doktorske disertacije
    • Dodatnih 10 ECTS bodova student može steći radom na znanstveno-istraživačkom projektu (aktivno sudjelovanje studenta na znanstveno-istraživačkom projektu potvrđuje voditelj projekta izvješćem)
    • Dodatnih maksimalno 18 ECTS bodova student može steći istraživačkim boravkom na inozemnoj znanstvenoj ustanovi. Za svakih punih 30 dana mobilnosti student dobiva 6 ECTS bodova (moguće ostvariti kroz više mobilnosti pri čemu jedna mora biti u kontinuitetu minimalno 14 dana, a ostale minimalno 5 radnih dana). ECTS bodove odobrava Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti  na temelju potvrde ustanove na kojoj je student boravio i izvješća o postignutim rezultatima tijekom mobilnosti koje ovjerava mentor.

Student predmete bira pri upisu na studij u dogovoru sa studijskim savjetnikom. Izbor predmeta odobrava Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti. Seminare za stjecanje generičkih vještina student upisuje prema izboru u I., II., III., IV, V. i VI. semestru. Student poslijediplomskog studija upisuje u indeks predmete u I. i II., semestru, a u III., IV., V. i VI. semestru upisuje znanstveno-istraživački rad.

Tijek studija za studente koje su završili dodiplomski studij po studijskom sustavu prije 2005. godine

Poslijediplomski sveučilišni studij elektrotehnike i računarstva mogu upisati diplomirani inženjeri elektrotehnike ili računarstva koji su završili studij po studijskom sustavu prije 2005. godine. Na poslijediplomskom doktorskom studiju pristupnik je dužan steći 180 ECTS bodova na način koji je predviđen za magistre struke koji su završili diplomski studij.

Tijek studija za magistre znanosti koji su završili studij prema zakonu o visokim učilištima (N.N.  br. 59 od  17.07.1996. Godine) ili do tada važećim zakonima o visokom obrazovanju

Magistru znanosti na Poslijediplomskom sveučilišnom studiju elektrotehnike i računarstva može se priznati do 90 ECTS bodova. 50 ECTS  priznaje se na temelju položenih ispita na magisteriju i obranjenog magistarskog rada, a dodatni bodovi, maksimalno 40 ECTS,  mogu se priznati na zahtjev studenta, a na temelju  znanstvenih radova iz područja teme doktorske disertacije objavljenih prije upisa poslijediplomskog sveučilišnog studija i to na prijedlog stručnog povjerenstva kojeg imenuje Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti. Na poslijediplomskom doktorskom studiju magistar znanosti dužan je postići barem dodatnih 90 ECTS bodova:

  • najmanje 8 ECTS bodova na temelju položenog znanstveno-usmjeravajućeg predmeta modula;
  • najmanje 40 ECTS bodova objavljivanjem znanstvenih radova iz područja teme doktorske disertacije;
  • maksimalno 18 ECTS bodova student može steći istraživačkim boravkom na inozemnoj znanstvenoj ustanovi (student prilaže potvrdu ustanove na kojoj je boravio i izvješće o boravku i istraživanju koje ovjerava mentor). Za svakih punih 30 dana mobilnosti student dobiva 6 ECTS bodova (moguće ostvariti kroz više mobilnosti pri čemu jedna mora biti u kontinuitetu minimalno 14 dana, a ostale minimalno 5 radnih dana). .
  • 10 ECTS bodova student može steći radom na znanstveno-istraživačkom projektu (aktivno sudjelovanje studenta na znanstveno-istraživačkom projektu potvrđuje voditelj projekta izvješćem);
  • 30 ECTS bodova  student ostvaruje na temelju odobrene teme doktorske disertacije;
  • Ostale  bodove student treba steći objavom znanstvenih radova, pohađanjem seminara za stjecanje generičkih  vještina (do 2 ECTS) ili mobilnošću.

Znanstvenim radovima se dodjeljuju ECTS bodovi kako je predviđeno za studente koji su završili diplomski studij.

Tijek studija za studente koje su završili odgovarajući studij na inozemnom visokom učilištu

Poslijediplomski sveučilišni studij elektrotehnike i računarstva mogu upisati pristupnici koji su završili odgovarajući studij na inozemnom visokom učilištu, na temelju isprave o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije koju izdaje Sveučilište JJ. Strossmayera u Osijeku. Za ove pristupnike Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti predlaže, a Fakultetsko vijeće imenuje stručno povjerenstvo za utvrđivanje ispita razlike. Nakon polaganja ispita razlike tijek studija je isti kao za magistre struke. U slučaju potrebe svi predmeti se mogu održati na engleskom jeziku, a u slučaju malog broja takvih pristupnika održat će se konzultativna nastava na engleskom jeziku.

Uvjeti za upis semestra za magistre struke sa završenim diplomskim studijem

  • Za upis II. semestra nema posebnih uvjeta.
  • Za upis III. semestra student treba steći barem 20 ECTS pri čemu treba imati:
    • položen predmet Metode znanstveno-istraživačkog rada (5 ECTS).
    • položen temeljni predmet modula (10 ECTS);
    • Ostale  bodove student treba steći polaganjem ispita, objavom znanstvenih radova, pohađanjem seminara za stjecanje generičkih vještina, istraživačkog seminara i/ili mobilnošću
  • Za upis IV. semestra student treba steći barem 40 ECTS pri čemu treba imati
    • uvjete za upis III semestra
    • položen kvalifikacijski doktorski ispit (10 ECTS)
    • Ostale  bodove student treba steći polaganjem ispita, objavom znanstvenih radova, pohađanjem seminara za stjecanje generičkih  vještina i/ili mobilnošću
  • Za upis V. semestra student treba steći barem 66 ECTS pri čemu treba imati:
    • uvjete za upis IV semestra
    • položena barem 2 predmeta iz grupe temeljnih predmeta ili znanstveno-usmjeravajućih predmeta modula (16 ECTS);
    • najmanje jedno izlaganje rezultata na istraživačkom seminaru;
    • minimalno 10 ECTS na temelju objavljenih radova; 
    • Ostale  bodove student treba steći polaganjem ispita, objavom znanstvenih radova, pohađanjem seminara za stjecanje generičkih  vještina i/ili mobilnošću.

Uvjeti za upis semestra za magistre znanosti

Za upis V. semestra student s magisterijem znanosti nema uvjeta, a najkasnije u V. semestru treba pokrenuti postupak za odobrenje teme doktorske disertacije. Za pokretanje ovog postupka studentmora imati ostvarenih najmanje80 ECTS bodova (uključujući bodove priznate s magisterija), pri čemu treba imati:

  • položene sve ispite (min. 8 ECTS);
  • minimalno jedan objavljen znanstveni rad (ili prihvaćen za objavljivanje) iz užeg područja doktorske disertacije u časopisu A ili B kategorije, na kojem je student glavni autor ( min. 20 ECTS). Ovaj rad mora biti objavljen do pet godina prije pokretanja postupka za odobrenje teme doktorske disertacije, uz mogućnost da se prihvati rad objavljen prije upisa na poslijediplomski sveučilišni studij (razmatra Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti) pri čemu bodovi za rad ulaze u priznatih do 40 ECTS bodova;

Za upis VI. semestra student treba steći barem 110 ECTS pri čemu treba imati:

  • ostvarene uvjete za odobrenje teme doktorske disertacije (80 ECTS);
  • odobrenu teme doktorske disertacije (30 ECTS).

Kvalifikacijski ispit

Položeni kvalifikacijski ispit uvjet je za upis V. semestra studija i mora se položiti do kraja druge akademske godine od upisa.

Pristupnik prijavljuje polaganje kvalifikacijskoga doktorskog ispita u Studentskoj službi Fakulteta na posebnom obrascu. Uvjet za prijavu kvalifikacijskog doktorskog ispita su položeni ispiti razlike (ako su pristupniku propisani za polaganje) barem dva (2) položena ispita i barem 20 ETCS bodova koje je pristupnik stekao objavljivanjem radova iz područja istraživanja doktorske disertacije.

Prijavi se prilaže izrađeni pregledni rad u kojem se prikazuje trenutno stanje razvoja područja svoga znanstvenog usmjerenja, odnosno naznačava područje istraživanja buduće doktorske disertacije. Rad se predaje u računalno čitljivom obliku prema Uputama koje može dobiti u studentskoj službi (tekst u doc i pdf obliku, a prezentacija u ppt obliku - sve na CD-u).

Nakon prijave polaganja kvalifikacijskoga doktorskog ispita Fakultetsko vijeće, na prijedlog Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti imenuje Povjerenstvo za kvalifikacijski doktorski ispit od najmanje 3, te barem jednog zamjenika člana. Članovi tog Povjerenstva moraju biti osobe u znanstveno-nastavnom ili znanstvenom zvanju iz znanstvenih polja vezanih za područje istraživanja doktorske disertacije. Mentor pristupnika jedan je od članova Povjerenstva za kvalifikacijski doktorski ispit, ali ne može biti predsjednikom tog Povjerenstva.

Kvalifikacijski doktorski ispit je javan i polaže se usmeno. Na kvalikacijskom doktorskom ispitu pristupnik prezentira rad, a Povjerenstvo za kvalifikacijski doktorski ispit provjerava razinu poznavanja stanja istraživanja iz područja istraživanja teme doktorske disertacije pristupnika, te njegovu sposobnost za primjenu odgovarajućih temeljnih i posebnih istraživačkih znanja za rješavanje tih problema.

Kvalifikacijski doktorski ispit može se polagati najviše dva (2) puta.

Postupak za prihvaćanje teme doktorske disertacije

Postupak za prihvaćanje teme doktorske disertacije, student poslijediplomskog doktorskog studija može pokrenuti kada stekne najmanje 80 ECTS bodova, a najkasnije u V. semestru. Pri tome mora imati  minimalno jedan objavljen znanstveni rad (ili prihvaćen za objavljivanje) iz užeg područja doktorske disertacije u časopisu A ili B kategorije, na kojem je student glavni autor. Student pokreće postupak prihvaćanja teme doktorske disertacije podnošenjem prijave Fakultetskom vijeću. U prijavi student prilaže: prijedlog naslova doktorske disertacije na hrvatskom i engleskom jeziku, obrazloženje teme, temeljni cilj i plan istraživanja, metodologiju istraživanja, podatke o predloženom mentoru i njegovim kompetencijama, pregled dosadašnjih istraživanja, indeks, popis i preslike objavljenih radova, kratki životopis s opisom znanstvenog i stručnog djelovanja, izjavu da postupak stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti nije pokrenut ni u jednoj drugoj ustanovi.

Ispunjenje uvjeta za pokretanje postupka prihvaćanja teme doktorske disertacije utvrđuje Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti. Ako Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti utvrdi da prijava ne sadrži potrebnu dokumentaciju, pozvat će pristupnika da dopuni prijavu u određenom roku, koji ne može biti duži od 30 dana. Fakultetsko vijeće na prijedlog Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti imenuje Povjerenstvo za prihvaćanje teme doktorske disertacije u pravilu od tri člana, a iznimno prema potrebi od pet članova, te jednog zamjenika. Članovi povjerenstva za prihvaćanje teme doktorske disertacije mogu biti samo osobe u znanstveno-nastavnom zvanju, odnosno znanstvenom zvanju. Pri tome najmanje dva člana povjerenstva moraju biti u znanstveno-nastavnom zvanju izvanredni profesor ili višem zvanju (odnosno u odgovarajućem znanstvenom zvanju) od kojih jedan treba biti u zvanju redoviti profesor (ili znanstveni savjetnik). Jedan od ova dva člana povjerenstva je predsjednik Povjerenstva za prihvaćanje teme doktorske disertacije. Jedan član povjerenstva je znanstvenik izvan Fakulteta (u pravilu izvan Sveučilišta J.J. Strossmayera) koji nije uključen u nastavu na poslijediplomskom sveučilišnom studiju. Mentor i komentor ne mogu biti članovi povjerenstva za prihvaćanje teme doktorske disertacije.

Sa svim pristupnicima koji ispunjavaju uvjete za pokretanje postupka prihvaćanja teme doktorske disertacije, vodi se javni razgovor o očekivanim izvornim znanstvenim doprinosima doktorske disertacije na kojem se pobliže ocjenjuje ostvarivost pojedinog očekivanog znanstvenog doprinosa. Javni se razgovor mora održati u roku 90 dana od pod­nošenja prijave pristupnika za prihvaćanje teme doktorske disertacije. Vrijeme od 16. srpnja do 31. kolovoza ne računa se u navedeni rok. O mjestu i vremenu održavanja javnog razgovora, te predvidivoj temi doktorske disertacije, mentor obavješćuje članove Povjerenstva za prihvaćanje teme doktorske disertacije, sve zavode Fakulteta, članove Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti, najmanje 7 dana prije datuma utvrđenog za održavanje javnog razgovora. Vrijeme i mjesto održavanja javnog razgovora objavljuje se na oglasnoj ploči i web stranici Fakulteta.

Povjerenstvo za prihvaćanje teme doktorske disertacije dostavlja preko studentske službe Fakulteta Po­vjerenstvu za stjecanje doktorata znanosti i Studentskoj službi zapisnik o odr­žanom javnom razgovoru s prijedlogom za prihvaćanje ili odbijanje teme doktorske disertacije u pisanom obliku i potpisano naj­kasnije 21 dan od održavanja javnog razgovora.

Na temelju obrazloženog izvješća i prijedloga Povjerenstva za prihvaćanje teme doktorske disertacije, Fakultetsko vijeće donosi konačnu odluku o prihvaćanju ili odbijanju teme doktorske disertacije, izvješćuje osobu koja je prijavila temu doktorske disertacije, te imenuje mentora koji će voditi pristupnika pri izradi doktorske disertacije. Predloženi mentor obrazlaže Fakultetskom vijeću predloženu temu i očekivani izvorni znanstveni doprinos. Na obrazloženi prijedlog Povjerenstva za prihvaćanje teme doktorske disertacije, Fakultetsko vijeće može u postupku odobravanja teme doktorske disertacije studentu, uz mentora imenovati i komentora.

Predaja i obrana doktorske disertacije

Doktorsku disertaciju student može predati na ocjenu kad prikupi ukupno barem 180 ECTS bodova. Pri tome student treba imati minimalno jedan objavljen znanstveni rad (ili prihvaćen za objavljivanje) iz užeg područja disertacije u časopisu A ili B kategorije, na kojem je student glavni autor (uvjet za pokretanje postupka odobravanja teme doktorske disertacije) te dodatno  minimalno jedan objavljen znanstveni rad (ili prihvaćen za objavljivanje) iz užeg područja disertacije u časopisu A kategorije, na kojem je student glavni autor. Student kojemu je prihvaćena tema doktorske disertacije, pokreće postupak za ocjenu doktorske disertacije podnošenjem zahtjeva u pisanom obliku. Uz zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu doktorske disertacije, student predaje Studentskoj službi Fakulteta:

  • dovršenu doktorsku disertaciju na hrvatskom jeziku u 4 neuvezanih primjeraka,
  • popis i preslike objavljenih radova,
  • prošireni sažetak rada na engleskom jeziku,
  • izjavu o originalnosti  rada.

Mentor predaje izvješće o doktorskom radu, koje sadrži: prikaz sadržaja rada u kojem je opisan način ostvarenja izvornih znanstvenih doprinosa, osvrt na primijenjene metode, te  eksplicitnu izjava o ostvarenim izvornim znanstvenim doprinosima. Mentor daje i prijedlog povjerenstva za ocjenu doktorske disertacije.

Prema Pravilniku o poslijediplomskim studijima Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku doktorska disertacija može biti znanstveno djelo u obliku monografije ili znanstveno djelo koje se temelji na objavljenim člancima. Piše se na hrvatskom jeziku, a uz suglasnost Fakultetskog vijeća može biti i na engleskom jeziku.

Nazivi postignutih akadamskih stupnjeva (titula)

Studentu koji s uspjehom obrani doktorska disertacija, izdaje se diploma i potvrdnica o završenom poslijediplomskom znanstvenom studiju i stečenom akademskom stupnju doktora znanosti.

Student koji završi modul Elektroenergetika stječe akademski stupanj:

Doktor znanosti, znanstveno područje Tehničke znanosti, znanstveno polje Elektrotehnika

Student koji završi modul Komunikacije i informatika  stječe naziv:

Doktor znanosti, znanstveno područje Tehničke znanosti, znanstveno polje Elektrotehnika

Student koji završi modul Računarstvo stječe akademski stupanj:

Doktor znanosti, znanstveno područje Tehničke znanosti, znanstveno polje Računarstvo

Diplome uručuje rektor na svečanoj promociji.