X

A1. U slučaju studentskih molbi vezanih za socio-ekonomsko stanje, studenti za molbe takve vrste moraju priložiti:[DT1] 

Studenti slabijeg socio-ekonomskog stanja mogu podnijeti zahtjev za smanjenje školarine Povjerenstvu za razmatranje zamolbi za smanjenje troškova školarine. Zahtjev se podnosi pisanim putem u Ured za studente, a obrazac zahtjeva dostupan je na sljedećem linku.
Uz pisani zahtjev potrebno je dostaviti i sljedeće dokumente:

• izjavu o članovima zajedničkog kućanstva (predložak postavljen na linku). Izjavu nije potrebno ovjeravati kod javnog bilježnika.
• potvrdu o visini prihoda za sve osobe navedene u prethodnoj izjavi, uključujući i za studenta koji podnosi molbu (izdaje se u Poreznoj upravi) za prethodnu kalendarsku godinu.
• za studente čiji su članovi zajedničkog kućanstava u mirovini: potvrde nadležne ustanove za mirovinsko osiguranje o visini isplaćene mirovine za prethodnu kalendarsku godinu.

A2. Ako student namjerava podnijeti zahtjev za mirovanje prava i obveza sukladno članku 29. Pravilnika o studijima i studiranju, mora postupiti prema sljedećim uputama:

• pisani zahtjev za mirovanje prava i obveza podnosi se u Odjelu za studente i studije najkasnije u roku od 30 dana od dana nastupanja razloga za mirovanje prava i obveza. Zahtjev se podnosi popunjavanjem obrasca koji je dostupan na sljedećoj poveznici.
• uz pisani zahtjev za ostvarivanje prava i mirovanja obveza potrebno je priložiti dokumentaciju kojom se dokazuje opravdanost zahtjeva. Za sva dodatna pitanja oko dokumentacije javiti se Odjelu za studente i studije.
• ODLUKA o postupku i načinu ostvarivanja prava na mirovanje prava i obveza dostupna je na sljedećoj poveznici.

A3. Studentske molbe mogu se podnositi i za sljedeće:

• promjenu izbornog kolegija odabranog na preodabiru i/ili upisanog u  ISVU, v. Točku B2[DT8] .
• promjenu upisanog studija/smjera/izbornog bloka tijekom studiranja, v. točku B3. upis dodatnog izbornog kolegija, v. točku C1.[DT9] 
• upis nekog kolegija (npr. izbornog) koji nije predviđen za studij/smjer studenta, odnosno predviđen je za neki drugi studij/smjer, v. točku C2.
• zamolba za evidentiranje unaprijed odrađene obvezen stručne prakse na studiju koji ima kolegij Stručna praksa
• zamolbu za priznavanje obavezne stručne prakse koja je odrađena tijekom studija na kojem je stručna praksa obvezna, a u organizaciji studentskih udruga (npr.IAESTE i sl.) ili tijekom mobilnosti.
• i drugo.

X

B1. Mogu li se mijenjati grupe za LV (i ostale oblike nastave)?

Studenti mogu mijenjati grupe samo međusobno, odnosno ako u drugoj grupi nađu studenta koji želi ići u njihovu grupu. O ovoj izmjeni je potrebno dogovoriti s nastavnika na dotičnim LV (ili nekom drugom obliku nastave).

B2. Može li se promijeniti izborni kolegij odabran na preodabiru ili čak upisan na ISVU?

Izborni kolegij moguće je promijeniti ako se u Ured za studente podnese pisana molba koju će potpisati student i nositelji oba kolegija (i kolegija s kojeg se student prebacuje i kolegija na koji se student prebacuje), ali samo pod uvjetom:

• da nije počela nastava zimskog semestra ako je riječ o kolegijima zimskog semestra, odnosno
• da nije završila nastava zimskog semestra ako je riječ o kolegijima ljetnog semestra.

Molba će biti odobrena ako se tim prebacivanjem ne mijenja značajno opterećenje nastavnika, tj. prebacivanje ne uzrokuje povećanje/smanjenje grupe za LV/KV i sl.

B3. Je li moguće promijeniti tijekom studiranja upisani studij/smjer/izb. blok?

 Moguće je prema uvjetima opisanim u dokumentu Odluka o uvjetima prijelaza na studije koji se izvode na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek  koja je dostupna na sljedećoj poveznici.

Zahtjev se podnosi u Ured za studente popunjavanjem obrasca koji je dostupan na sljedećoj poveznici[DT3] [ZG4] .

B4. Je li moguće nakon završenog sveučilišnog prijediplomskog studija Elektrotehnika i informacijska tehnologija upisati sveučilišni diplomski studij Računarstvo i obratno?

Sukladno uvjetima upisa na sveučilišne diplomske studije moguće je podnijeti takvu prijavu na natječaj pri upisu na sveučilišne diplomske  studije (natječaj bude objavljen tijekom rujna) pri čemu se studentima dodjeljuju ispiti razlike koje utvrđuje Povjerenstvo za nastavu i studentska pitanja. [DT1] 

Za upis 2. godine studija student, uz sve ostale uobičajene uvjete navedene pod točkom D2., mora položiti i SVE ispite razlike.

B5. Je li moguće promijeniti grupu za Tjelesnu kulturu?

 Moguće je prema točki B1.

X

C1. Je li moguće upisati broj izbornih kolegija veći od najmanje potrebnog, odnosno je li moguće uz najmanje potreban broj izbornih kolegija upisati i neki dodatni izborni kolegij?

Moguće je podnijeti molbu u Odjel za studente i studije koju će potpisati student i nositelj dodatnog kolegija (najviše jedan po semestru). Molba neće biti odobrena ako bi prihvaćanjem molbe bilo potrebno mijenjati izv. plan (npr. zbog dodatnih studenata se poveća broj grupa za LV i sl.). Student ne može naknadno ispisati taj kolegij, odnosno neće moći završiti studij sve dok ne položi sve kolegije, pa i taj dodatni. Taj dodatni kolegij može eventualno zamijeniti kako je opisano u odgovoru na točku B2. Dodatno položeni predmet bit će upisan u dopunsku ispravu čime će student ostvariti više od 120 ECTS-a na dvogodišnjim studijima, odnosno više od 180 ECTS-a na trogodišnjim studijima. Što se tiče značaja tih ECTS-a pri upisu više godine, dodatni izborni kolegiji imaju isti status kao i fakultativni kolegiji (v. točku C3.).

C2. Je li moguće upisati neki kolegij (npr. izborni) koji nije predviđen za studij/smjer studenta, odnosno predviđen je za neki drugi studij/smjer?

 Moguće je podnijeti molbu Odjelu za studente i studije te su uvjeti i postupak isti kao za dodatni izborni kolegij (v. odgovor na točku C1.).

C3. Upisao sam i položio fakultativni kolegij ili dodatni izborni kolegij (npr. Osnove mainframe tehnologije na prijediplomskim sveučilišnim studijima). Na koji način ti ECTS-i utječu pri upisu više godine, tj. da li oni ulaze u sumu potrebnu za uvjet (to je trenutačno 48 ECTS-a), da li smanjuju iznos školarine i sl.?

Ti predmeti su dodatno dobrovoljno upisani od strane studenta i ni na koji način ne utječu pri upisu više godine, tj. njihovi ECTS-i ne ulaze u sumu potrebnu za uvjet, niti smanjuju školarinu.

X

 

D1. Imam li pravo svake godine izlaziti na kontrolne zadaće? Što trebam napraviti za ostvarivanje prava na potpis? Mogu li nadoknaditi LV/KV? Itd., itd...

 Odgovori na ova i sva ostala pitanja u vezi aktivnosti tijekom semestra te pravila vrednovanja i ocjenjivanja studenata definirani su u dokumentu Da

D2. Koji su uvjeti za upis više godine? Ponavljanje? Status redovitog studenta?

Student (redovitom i izvanrednom statusu) stječe pravo na upis u višu godinu studija ako je do roka upisa uredno izvršio sve obveze iz studijskog programa i položio ispite iz predmeta koji mu prema ECTS bodovnom sustavu, utvrđenom studijskim programom, omogućuju upis u višu godinu studija. U slučaju necjelobrojnog broja ECTS-a, ECTS-i se uvijek zaokružuju u korist studenta. Uvjeti za upis u više godine studija jednaki su za studente u redovitom i za studente u izvanrednom statusu.
 

Uvjeti za upis druge godine studija

• Prema Odluci o uvjetima upisa studenata u višu godinu studija u akademskoj 2025./2026. uvjet za upis 2. godine studija je ostvareno minimalno 48 ECTS bodova kroz polaganje ispita s 1. godine studija. Uz ostvarenih minimalnih 48 ECTS bodova, studenti moraju zadovoljiti uvjet urednog izvršenje svih obveza u skladu sa studijskim programom.

Uvjeti za upis treće godine studija

• Prema Odluci o uvjetima upisa studenata u višu godinu studija u akademskoj 2025./2026. uvjet za upis 3. godine studija je ostvareno minimalno 48 ECTS bodova kroz polaganje ispita s 2. godine studija. Uz ostvarenih minimalnih 48 ECTS bodova kroz polaganje ispita 2. godine studija, studenti moraju imati položene sve ispite s 1. godine studija te moraju zadovoljiti uvjet urednog izvršenje svih obveza u skladu sa studijskim programom.

Upis ponavljanja godine. 

Studenti koji ne ostvare prethodno opisane uvjete za upis više godine  mogu upisati ponavljanje godine. Prilikom upisa ponavljanja godine treba voditi računa o sljedećem:

• Student u redovitom statusu ima pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
• Nije propisan uvjet koliko ECTS bodova student treba ostvariti za ponavljanje godine. To znači i da student koji je u akademskoj godini ostvario 0 ECTS bodova može upisati ponavljačku godinu. Ovdje treba voditi da je propisan minimalni broj ECTS bodova koje student treba ostvariti u akademskoj godini kako bi ostvario pravo na pokriće troškova prehrane. Više detalja o tome je dostupno u Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata[DT1] [ZG2] .
• Ukoliko student neku studijsku godinu ponavlja više od jedan puta (npr. 1. godinu ponavlja 2. put ili 2. godinu ponavlja 2. put) tada gubi status redovitog studenta.
• Student je obvezan završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od propisanog trajanja studija. Prijediplomske studije (stručni i sveučilišni) studij student je dužan završiti u roku od 6 godina, a diplomske studije u roku od 4 godine.

D3. Koji su uvjeti za upis tzv. „apsolventske godine“ u statusu redovitog studenta?

„Apsolventska godina“ zapravo predstavlja ponavljanje  zadnje godine studija. Ukoliko student prvi put upisuje „apsolventsku godinu“ (ponavljanje zadnje godine studija) i pri tome nije nijednu od prethodnih godina studija ponavljao više od jedan puta tada „apsolventsku godinu“ može upisati u statusu redovitog studenta. U tom slučaju, student školarinu plaća prema Odluci o linearnom modelu studiranja na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera.

D4. Napomene pri polaganju ispita:

• Da bi pristupio ispitu  (pismenom i/ili usmenom dijelu), student mora prijaviti ispit u ISVU. U slučaju da nije prijavio ispit, tj. da nije na popisu prijavljenih studenata iz ISVU-a, student nema pravo polagati ispit.
• Obavezna je identifikacija studenata i na pismenom i na usmenom dijelu ispita, tj. student bez identifikacijskog dokumenta nema pravo pristupiti ispitu. Osnovni dokument identifikacije je studentska iskaznica. U slučaju da student u tom trenutku nema studentsku iskaznicu, za privremenu identifikaciju je prihvatljiva osobna iskaznica, ali pritom student mora u što kraćem roku (svakako prije objavljivanja rezultata pismenog ispita, odnosno prije upisa ocjene u ISVU) dodatno potvrditi identitet nastavniku i studentskom iskaznicom, ako nastavnik iz bilo kojeg razloga sumnja u identitet studenta, odnosno u vjerodostojnost osobne iskaznice.
• Svaki student koji pristupi pismenom ispitu mora predati papir sa zadacima i papir na kojemu je rješavao zadatke (pa makar to bio, u najgorem slučaju, prazan papir samo s imenom i prezimenom). Prije toga nastavnik dežuran na pismenom ispitu mora evidentirati koji su studenti nazočni, te identificirati studente kako je prethodno navedeno. U slučaju da student tvrdi da je pristupio ispitu, a pri ispravljanju ispita se utvrdi da nema papira sa zadacima i papira na kojemu je student rješavao zadatke, presudna će biti evidencija koju je vodio nastavnik dežuran na pismenom ispitu.
• Kašnjenje na ispit nije dozvoljeno.
• Nastavnici trebaju postavljati primjerke pismenih ispita na Merlin. Student na samom pismenom ispitu, tek nakon što je završio dotični pismeni ispit za sve studente, ima pravo slikati mobitelom zadatke pismenog ispita i/ili dobiti primjerak pismenog ispita ako nastavnik ima višak primjeraka.
• U vezi nedopuštenog pružanja i primanja pomoći na ispitu, kao i upotrebe nedopuštenih pomagala vidjeti točku D5.
• Na izvanrednim ispitnim rokovima u istom terminu se istovremeno održavaju svi pismeni ispiti za jedan studij/godinu (detalji budu objavljeni u rasporedu ispita), pa stoga student ima pravo pristupiti pismenom ispitu iz samo jednog predmeta. 

D5. Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenta:

Svi studenti dužni su u obavljanju svojih obveza držati se svih važećih propisa, statuta, općih i drugih akata propisanih od strane Sveučilišta i Fakulteta. Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku uređuje se stegovna odgovornost studenata, stegovna djela, stegovne mjere, stegovni postupak i ostala pitanja vezana uz stegovnu odgovornost studenata. Prilikom polaganja ispita, nastavnici će stegovnom sudu prijaviti studente u slučaju:

• nedopušteno pružanje i primanje pomoći na ispitu, kao i upotreba nedopuštenih pomagala,
• predaja seminarskog, završnog ili diplomskog rada čiji je sadržaj djelo drugog studenta ili treće osobe, prepisivanje većeg dijela ili cijelog seminarskog, završnog ili diplomskog rada,
• nedolično ponašanje prema nastavnicima, studentima i zaposlenicima.
• i u drugim slučajevima kada student krši navedeni Pravilnik.

D6. Kod kojeg nastavnika mogu/moram na usmeni ispit?

Prema Pravilniku o studijima i studiranju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ispit provodi:

• Student ispit polaže kod nastavnika određenog izvedbenim planom studija.
• U slučaju spriječenosti nositelja kolegija, na prijedlog voditelja ustrojstvene jedinice, čelnik sveučilišne sastavnice povjerit će održavanje ispita toga kolegija drugom nastavniku istog ili srodnog znanstvenog/umjetničkog polja. 

D7. Nisam prijavio/odjavio ispit na vrijeme! Što sad?

 Zamolbu za naknadnu prijavu/odjavu ispita moguće je mejlom podnijeti Uredu za studente (slati mejlove isključivo sa službene ferit-adrese) najmanje 24 sata prije termina ispita u slučaju naknadne prijave, tj. prije termina samog ispita u slučaju odjave. Naknadna prijava ispita će se odobriti ukoliko je predmetni nastavnik suglasan s tim. [DT3] [ZG4] 

D8. Vidio sam u kalendaru da postoje "izvanredni ispitni rokovi za apsolvente"? Mogu li ja izaći na njih?

Kao što je navedeno u samom naslovu, na te ispite mogu izaći samo tzv. "apsolventi", tj. ponavljači zadnje godine studija koji su odslušali sve predmete na studiju.

X

 

E1. Procedura vezana za završne i diplomske radove

 Sva procedura vezna uz diplomske i završne radove propisana je Pravilnikom o završnim i diplomskim radovima.

Detaljni koraci odabira teme, izrade rada i obrane opisani su u informacijskom sustavu Mak.

E2. Moram li baš predati prvu cjelovitu verziju do 1. srpnja?

 Da. U suprotnom student neće moći završiti studij do kraja tekuće ak. godine.

E3. Znači li „do 1. srpnja“ zapravo „do 1. srpnja 23:59“ ili „do 30. lipnja 23:59“?

 Znači do 1. srpnja 23:59.

E4. Što to znači prva cjelovita verzija?

STUDENTI po imenovanju mentora/teme ŠTO PRIJE TREBAJU JAVITI SVOJIM MENTORIMA i konzultirati s njima o prihvatljivom sadržaju prve cjelovite verzije, jer ako je student ne postavi na Mak do 1. srpnja i mentor je ne potvrdi kao prihvatljivu, student neće moći završiti studij do kraja tekuće ak. godine.

E5. Mora li nastavnik do 1. srpnja potvrditi predaju prve cjelovite verzije, ili se taj rok odnosi samo na postavljanje verzije od strane studenta?

Taj se rok odnosi samo na postavljanje verzije od strane studenta. Mentor može potvrditi i kasnije, tj. Pravilnikom je predviđeno da nakon postavljanja od strane studenata mentori u roku petnaest (15) dana pregledaju završni/diplomski rad, potvrde predaju prve cjelovite verzije rada (ako je postavljena verzija prihvatljiva mentoru kao „prva kompletna verzija“, v. točku E4 za detalje)  i obavijeste pristupnika o svojim primjedbama i sugestijama.

E6. Je li potvrda predaje prve cjelovite verzije od strane mentora jamči da će student obraniti rad, odnosno završiti studij do kraja tekuće akademske godine?

Ne! Potvrdom mentor samo otvara mogućnost studentu da obrani rad, odnosno završi studij do kraja tekuće ak. godine. Nepostavljanjem rada od strane studenta do 1. srpnja i/ili nepotvrđivanjem predaje prve kompletne verzije od strane mentora studentu se onemogućava nastavak procedure do kraja tekuće akademske godine, tj. neće moći završiti studij do kraja tekuće akademske godine.

X

Sve odgovore na sva Vaša pitanja možete pronaći na poveznici.

F1: Mogu li dogovoriti i otići na odradu stručne prakse u izravnom dogovoru s tvrtkom?

AStudent može izravno načelno dogovoriti odradu stručne prakse u tvrtki, no ne može otići na odradu prakse u tvrtku ako prije toga nije provedena propisana procedura u portalu STUP za realizaciju prakse. U slučaju odrade struče prakse koja nije prethodno evidentirana u STUP-u naknadno/retroaktivno "priznavanje" odrađene stručne prakse nije moguće.

F2: Zašto je bitno imati uputnicu za stručnu praksu prije odlaska na praksu u tvrtki?

Uputnicom za stručnu praksu fakultet daje studentu status student-praktikant u radno-pravnom smislu kako to propisuju nadležni propisi i zakoni. Boravak studenta u tvrtki na praksi bez uputnice predstavlja ilegalni boravak studenta u tvrtki (osim ako njegov radi i boravak u tvrtki nije reguliran nekim drugim dokumentom kao što su npr. Ugovor o radu, STUC ugovor o obavljanju studentskog posla i sl.). U svakom slučaju bez uputnice za stručnu praksu student nema status praktikanta bez obzira po kojem osnovu boravi i radi u tvrtki.

F3: Zašto fakultet mora znati u kojem sam periodu na praksi u tvrtki?

A3: Fakultet je obveznik prijave studenta-praktikanta na osiguranje od ozljede na radu i profesionalnih oboljenja u HZZO. Ova prijava se podnosi u roku, najkasnije, 8 dana od dana početka odrade prakse u tvrtki te osim vremena provednog u tvrtki obuhvaća i odlazak/dolazak studenta na praksu od mjesta stanovanja do mjesta odrade prakse.

F4: Zašto su unaprijed određeni dani za početak odrade stručne prakse?

Vidi odgovor točku F3.

F5: Mogu li odraditi praksu ako mi nije obvezna na studiju/godini?

Student može odradit stručnu praksu (ERASMUS, IAESTE) i ako nije obvezna na studiju.

F6: Mora li tvrtka bi korisnik STUP-a?

Kako bi studentu bila priznata odrada stručne prakse na studiju i godini na kojima je obvezatan kolegij, tvrtka mora bit korisnik STUP-a.

F7: Može li se praksa unaprijed odraditi? Prije upisa godine na kojoj je obavezna?

A7: Može, ali samo na studiju na kojem je stručna praksa obvezni kolegij u studijskom programu.

F8: Treba li student kontaktirati „nove“ tvrtke koje još nisu korisnici STUP-a?

A8: Svakako, svaku novu pronađenu tvrtku, javiti mail kontakt na: strucna.praksa@ferit.hr .

F9: Koliko traje stručna praksa?

Stručna praksa traje 200h.

F10: Može li se odraditi više od 200h prakse?

A10: Može, ali samo 200h se upisuje u dnevnik rada i za 200h je student prijavljen na HZZO i boravi legalno u tvrtki.

F11: Kome se javljam ako imam pitanja u vezi stručne prakse?

Javiti se na e-mail: strucna.praksa@ferit.hr .

F12: Gdje se nalaze obavijesti i dokumenti vezani uz stručnu praksu?

Na portalu https://stup.ferit.hr/

 

X

 

G1. Tko su studenti u izvanrednom statusu?

S obzirom da se na FERIT-ove na studijske programe upisuju samo  studenti u redovitom statusu, student ne može kao „brucoš“ upisati studij u izvanrednom statusu. Student u izvanredni status prelazi tijekom studija kada izgubi prava redovitog studenta, odnosno kada neku studijsku godinu ponavlja više od jedan puta.

Ovo se ne odnosi na polaznike Razlikovnih obveza, tj. oni nemaju klasičan status studenta, nego su zapravo polaznici Razlikovnih obveza kao programa cjeloživotnog učenja.

G2. Kolika je školarina za studente u izvanrednom statusu?

Školarina za studente u izvanrednom statusu definirana je Odlukom o iznosu školarine za studente u izvanrednom statusu i ona iznosi 1.120,00 EUR.

Studenti u izvanrednom statusu koji upisuju ponavljanje zadnje godine studija i pri tome su položili sve ispite propisane studijskim programom i ostao im je samo Završni/diplomski rad, tada plaćaju školarinu u iznosu od 30% pune školarine, odnosno 336,00 EUR.

G3. Kakve su obveze u nastavi za studente u izvanrednom status?

Studenti u izvanrednom statusu imaju sve obveze jednake obvezama studenata u redovitom statusu tj. studiraju u okviru pune satnice.

G4. Koja su prava studenata u izvanrednom status?

Student koji studira u izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju odnosno sveučilišnom integriranom prijediplomskom i diplomskom studiju i koji nije u radnom odnosu niti obavlja samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja, ostvaruje pravo na obavljanje studentskih poslova prema zakonu koji uređuje obavljanje studentskih poslova.

G5. Mogu li studenti u redovitom statusu biti u radnom odnosu ili obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja?

Student u redovitom statusu MOŽE biti u radnom odnosu ili obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Pri tome treba imati na umu da studira u sklopu pune satnice, tj. da je obvezan pohađati nastavu.

G6. Tko je student u statusu "dovršetka studija"?

Studenti u statusu dovršetka studija su studenti koji su izgubili status redovitog studenta prije akademske 2023./2024. te su podnijeli molbu za dovršetak studija. Studenti u ovom statusu su dobili Odluku o dovršetku studija kojom im je definiran rok za završetak studija. Studenti u statusu dovršetka studija imaju sve obveze jednake obvezama studenata u redovitom statusu tj. studiraju u okviru pune satnice.

G7. Rok za dovršetak studija

Studenti u redovitom i studenti u izvanrednom statusu dužni su završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija, tj. za prijediplomske studije u roku od 6 godina, a za diplomske studije u roku od 4 godine.

Ukoliko student tijekom studija ostvari pravo na mirovanje prava i obveza, to vrijeme mu se ne računa u rok za završetak studija.

Studentima u statusu dovršetka studija rok za završiti studij propisan je Odlukom o dovršetku.

X

 

H1. Čuo sam da su se mijenjali studijski programi. Što to znači za mene?

U slučaju izmjene studijskog programa, student koji ponavlja godinu ili nastavlja studij nakon statusa mirovanja ili nastavlja studij nakon prekida upisuje godinu i razliku ECTS bodova prema novom izmijenjenom studijskom programu.

 

X

 

I1. Dobio sam „račun“, i što sad? Jesam li dužan? Ili sam sve platio?

Fakultet je obveznik izdavanja računa za isporučene usluge. Za svaku isporučenu uslugu pa tako i za školarinu, troškove upisa, prijepisa ocjena i sl. obvezni smo izdati račun koji uručujemo osobno ili ga šaljemo poštom. Ako je račun podmiren na računu stoji oznaka PLAĆENO.

Prema Ovršnom zakonu dužni smo na račune fizičkih osoba naznačiti: „U slučaju neispunjenja dospjele obveze upozorava se dužnik da temeljem ove isprave vjerovnik može zatražiti provođenje ovrhe“. Upozorenje se nalazi na svakom računu bilo da je plaćen ili ne, te oni koji su platili račun to upozorenje mogu zanemariti. 

I2. Dobio sam „otvorene stavke“, i što sad? Jesam li dužan? Ili sam sve platio?

 Prema uputi Ministarstva financija dužni smo najmanje jedan puta godišnje usklađivati financijske kartice kupaca i dobavljača fakulteta te se u tu svrhu krajem godine šalje obrazac „Otvorene stavke“ bez obzira da li student ima dug, preplatu ili stanje sa nulom. 

I3. Dobio sam „opomenu“, i što sad? Jesam li dužan? Ili sam sve platio?

Prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti dužni smo voditi brigu o naplati svih fakultetskih potraživanja te ako potraživanja fakulteta za školarine i sl. nisu podmirena (tj. student nije platio račun), dužni smo poduzeti potrebne radnje koje uključuju slanje opomena i ovrhu.

X

 

 J1. Izgubio sam studentsku iskaznicu (X-icu, ISAK-icu)! Što sad?

Nakon gubitka (krađe, oštećenja) studentske iskaznice, student je dužan javiti se Odjelu  za studente i studije s dokazom o uplati za izdavanje nove studentske iskaznice i to u iznosu od 11,70 EUR. Uplata se može izvršiti i u računovodstvu Fakulteta.

Oštećenu iskaznicu student je dužan vratiti Odjelu za studente i studije.

Na zahtjev studenta može mu se izdati privremena iskaznica kojom ostvaruje prava na prehranu u razdoblju dok ne dobije novu iskaznicu. Po preuzimanju novo napravljene iskaznice, privremena iskaznica se vraća Odjelu za studente i studije

J2. Što se događa nakon završetka studija, imam li nekakve obveze, kad ću dobiti diplomu?

Nakon što mentor potvrdi na MAK-u korak 11/12 student je s tim datumom završio studij. Više se ne predaje tiskana verzija rada jer ste digitalnu, konačnu verziju rada „predali“  na Mak u koraku 10/12.

U roku od mjesec dana od datuma završetka studija primit ćete e-diplomu na feritov službeni mail stoga na vrijeme prijavite na helpdesk@ferit.hr ako vam iz nekog razloga taj mail ne funkcionira.

Također, potvrdu o stečenom akademskom nazivu ( tzv. uvjerenje) izdajemo na zahtjev (link na obrazac[ZG1] ) kojeg treba popunjenog predati na šalter Odjela za studente i studije ili proslijediti na mail: zvjezdana.grgic@ferit.hr.

Tiskana diploma se uručuje na svečanoj promociji po čl. 67 Pravilnika o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Datum i mjesto održavanja, kao i sve bitne informacije o samoj promociji, bit će objavljenje na službenoj stranici FERIT-a 30-ak dana prije same svečanosti te će vam poštom stići pozivi na promociju najkasnije 14 dana prije promocije.